SLIKE: CAC Vitez 2009

Planski uzgoj autohtonih pasmina i primjena uzgojnog pravilnika

Skupštinskom odlukom BKS-a izabrani su povjerenici za određene oblasti. Povjerenici će raditi samostalno odnosno provoditi program organizirajući radne grupe i slično.

Povjerenik za autohtone pasmine u narednom periodu će organizirati radne grupe predstavnika klubova koji se bave uzgojem autohtonih pasmina. Provesti organizaciju imenovanja ovlaštenih sudija za ocjenu pasa i procjene uzgojne vrijednosti, odnosno uzgojnih dozvola. Od naredne godine je obavezan uzgojni pregled i sticanje uzgojnih dozvola za pasmine barak i tornjak. Uzgojni pregled će biti obavezan kod ovlaštenih sudija za određene i pasmine na kinološkim priredbama organiziranim od KK "Tornjak" Tuzla (proljetna za tornjake) i jesenja na specijalki na Vlašiću u organizaciji KK "Tornjak" Travnik.

Klubovi čiji se članovi bave uzgojem autohtonih pasmina treba da planski organiziraju uzgoj s ciljem očuvanja različitih tipskih specifičnosti unutar pasmine u izvornom obliku s jednakom odgovornošću kada se radi o uzgoju tornjaka i baraka.

Stalnim dogovorima, analizama, konsultacijama i organiziranjem okruglih stolova donosit će se instrukcije i smjernice za predstojeći period a analizom statističkih pokazatelja pratiti uspješnost u realizaciji postignutih ciljeva. Nažalost popularnost pasmine tornjak dovela je do hiperprodukcije uzgoja i nekontrolisanim i neselektivnim uzgojem zapažen je gubitak tipskih osobenosti i konstitucijskih pogrešaka tornjaka. Pasmine barak (pasmina koja nije komercijalizovana iz razloga primjene pasmine i radnih osobina) je zapažen napredak ali takođe išćezavanje nekih izvornih tipova po boji usljed pogrešnog pristupa u shvaćanju potrebe očuvanja izvornog baraka naslijeđenog sa određenim fenotipskim osobenostima od naših predaka.

Kako i sudije i uzgajivači imaju jednaku odgovornost na očuvanju i zaštiti ali i unaprijeđenju tipskih osobenosti i kvalitet pasmine u cjelini boljim organiziranjem i planskom provedbom zacrtanih zadataka ostvarićemo bolje rezultate u uzgoju autohtonih pasmina.

S tim ciljem i namjerom je donešen uzgojni pravilnik koji je u obaveznoj primjeni od naredne godine.


Uzgojni pravilnik autohtonih pasmina

Sistematizacija uzgojnih vrijednosti

III uzgojna vreijednost pripadnicima autohtonih rasa u BiH daje se psima/kujama

a) sa potpunim porijeklom u rodovniku;

b) rezultatima O, A, B snimka kukova;

c) minimalno 18. mjeseci starosti;

d) najmanje dvije ocjene "odličan" ili "vrlodobar" i to na CAC i obavezno na uzgojnoj izložbi.

Dozvoljava se jedno leglo godišnje za kuju, upis štenaca iz legla, odnosno odobravaju se sva parenja za mužjaka u toku godine.

Nije dozvoljeno pariti dvije "vrlo dobro" ocijenjene jedinke.

II uzgojna vrijednost

A i B kao i kod III uzgojne vrijednosti;

c) minimalno 24. mjeseca starosti

d) najmanje dvije kandidature CAC, jedna sa uzgojne izložbe.

c) za bosanskog oštrodlakog goniča IUO/IPO i najmanje II nagradni razred na CACT.

Dozvoljavaju se sva legla za kuju, upis svih štenaca iz legla, odnosno odobravaju se sva parenja za mužjaka u toku godine.

I uzgojna vrijednost

A i B kao kod II uzgojne vrijednosti,

c) minimalno 36 mjeseci starosti,

d) šampionat BiH u ljepoti i (za baraka) najmanje I nagradni razred na CACT,

e) najmanje tri odlično ocijenjena potomka iz dvije kombinacije.

Dozvoljavaju se sva legla za kuju, upis svih štenaca iz legla, odnosno odobravaju se sva parenja za mužjaka u toku godine.

Štenad kod kojih su oba roditelja sa nekom od uzgojnih vrijednosti upisivala bi se u redovnu rodovnu knjigu a za rodovnike bi se obračunavale cijene "za autohtone pasmine". Svi štenci iz parenja kod kojih oba roditelja nemaju uzgojnu dozvolu upisivanli bi se u B rodovnu knjigu uz pla'anje pune cijene B rodovnika.

Psi i kuje na uzgojnim pregledima moraju obavezno biti tetovirani i (čipovani po mogu'nosti) radi utvrđivanja identiteta.

Organizacija snimka kukova bi se odvijala u saradnji sa BKS-om i odgovaraju'om veterinarskom ustanovom.

19.04.2009. Povjerenik za autohtone pasmine - Redžo Haskić

Tipski uzgoj baraka
10.04.2009. | Redžo Haskić

Kada analiziramo standard baraka i podsjetimo se što u populaciji pasmine kada je u pitanju određeni tip u boji, susrećemo. Nekada revidirani standarad (nije oficijelni) ali i opredjeljenje uzgajivača i ljubitelja pasmine u ponudi i potražnji preferiranog tipa u dvije boje to jest osnovnoj (boja suhog lišća) u svim nijansama (od žute do žuto smeđe) i druge boje uglavnom na gornjim dijelovima trupa: pepeljaste u nijansama od pepeljasto sive do tamno sive (boje divlje svinje).

Oficijelni publikovani standarad podrazumijeva i druge tipove boje dlake baraka: od žute do crvene boje dlake, zemljano prljave (kombinacija žutopepeljaste) kao i prisustvo bjelina na glavi, ispod vrata, repu, nogama (dvobojni ili trobojni). Naravno u kinološkoj javnosti su određeni tipovi boje različito cijenjeni i prihvaćani ali su evedentne razlike i u ukusima i u prihvatanju i shvatanju drugih tipova za koje se u kinološkoj populaciji (naročito manje edukovanoj) u poznavanju pasmine smatra da se radi o tipu koji je "nerasan" za što naravno nema nikakve osnove i uglavnom se radi o proizvoljnim i neodgovornim stavovima.

Uzgajivačima je poznato (ili većini njih) da u istom leglu mogu dobiti tipski različite štence i da procesom starenja i odrastanja ti tipovi se vizuelno jasnije razlikuju dominacijom određenih gena za boju dlake. Takvu različitu štenad (tipski) u daljnjem uzgoju u reprodukciji (naravno uz uzgojnu dozvolu i ako se radi o psima bez anatomskih mana) pripuštati parenju sa partnerom istog tipa. Što praktično znači: pariti mužjaka i ženku žute boje dlake, tobojne sa trobojnim i tako dalje. Na ovakav način održat će se svi tipovi u izvornom obliku. Naravno kod izbora partnera za reprodokciju treba preferirati barake sa tvrdom dlako dobrog rasporeda dlake na svim dijelovima tijela i sa prisustvom poddlake.

Mada ostaje relevantna mogućnost preferiranja kod prihvatanja od populacije ljubitelja pasmine tipa baraka sa pepeljastosivom (zeljastom) dlakom na gornjim dijelovima tijela to ne treba da obeshrabri uzgajivače koji imaju i druge tipove pasa (ali jasno tipski izražene) da su im takvi baraci "uzgojni višak". U populaciji ljubitelja pasmine uvijek ima potencijalnih konzumenata lovačkih usluga i baraka u drugačijem tipu samo treba imati dobar tip i barake dobre konstitucije kao i dobre radne osobine.

Uobičajena pitanja "jesu li zeleni baraci" su samo posljedica neobavještenosti i nepoznavanja genetske osobenosti pasmine.

Baraci u drugom tipu boje genetski nisu ništa manje vrijedni od preferiranog tipa kod večine ljubitelja pasmine što samo po sebi i ne mora biti lično opredjeljenje za taj tip i često je posljedica utjecaja kinološki ne edukovane lovačke populacije.

Dakle uzgoj baraka treba bazirati na odvojenim tipovima i sve tipove njegovati i zastupati s ciljem očuvanja baraka u izvornom obliku.

Vođa uzgoja Redžo Haskić

KINOLOŠKA ASOCIJACIJA – UNIJA U BOSNI I HERCEGOVINI
BOSANSKI KINOLOŠKI SAVEZ
KINOLOŠKI KLUB "TORNJAK" TRAVNIK

OKRUGLI STO

UNAPREĐENJE UZGOJA AUTOHTONIH PASMINA PASA U BOSNI I HERCEGOVINI
- BOSANSKI OŠTRODLAKI GONIČ " BARAK "
- BOSANSKOHERCEGOVAČKI – HRVATSKI PASTIRSKI PAS "TORNJAK"

TRAVNIK 11. 03. 2009. GODINE, SALA OPĆINE TRAVNIK U 18 SATI

Planska selekcija uzgoja ova naša dva dragulja započela je u zadnjih nekoliko desetljeća, bez obzira na njihovu prisutnost na prostorima u Bosni i Hercegovini stoljećima. Bosanski oštrodlaki gonič " BARAK " je priznat 15.01. 1973 god. a Bosanskohercegovački-Hrvatski pastirski pas "TORNJAK" 16.05. 2007 god., kao uslovno priznata pasmina od strane FCI- Međunarodne kinološke federacije. Ovim priznanjem Bosna i Hercegovina je prihvatila obavezu planskog uzgoja i očuvanja ovih pasmina, kao autohtonih pasmina pasa Bosne i Hercegovine.

Jedan od vodećih klubova u očuvanju naših autohtonih pasmina Kinološki klub " TORNJAK " iz Travnika u saradnji sa " BOSANSKIM KINOLOŠKIM SAVEZOM " organizovao je okrugli sto na temu "UNAPREĐENJE UZGOJA AUTOHTONIH PASMINA PASA BOSNE I HERCEGOVINE" sa prijedlozima tema:

- prijedlog Pravilnika o uzgojnim vrijednostima autohtonih pasmina pasa
- prijedlog izmjena cjenovnika usluga BKS
- prijedlog povjerenika za autohtone pasmine
- prijedlog organizovanja završetka kinološke sezone i izbor najuspješnijeg izlaganog psa autohtone pasmine

Sastanku su se odazvali svi relavantni klubovi koji se bave radom na očuvanju naših autohtonih pasmina, a to su: pored KK "TORNJAK" iz Travnika, KK "BARAK" iz Viteza, KK "TORNJAK" Tuzla i KD "TRAVNIK 72"

Moderator i voditelj okruglog stola bio je Almir Šabanović, vlasnik "PRVE ODGAJIVAČNICE AUTOHTONIH PASMINA PASA TORNJAKA I BARAKA" u BiH, a uvodničari su bili Predsjednik "BOSANSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA" gdin. Alija Nukica i Generalni sekretar BKS-a gdin. Refet Hadžić. Poslije pozdravnih rijeći od domaćina KK "TORNJAK" iz Travnika i obraćanja Predsjednika gdin-a Slobodana Ličanina zvanično je započela radna atmosvera, koja je trajala puna tri sata. Ovo je prvi put da su odgajivači, sudije i čelnici saveza korektno i iscrpno donosili konkretne prijedloge, a sve u korist našeg BARAKA I TORNJAKA. Prvo su date informacije o trenutnom statusu BiH kinologije u FCI. Naime, BiH kinologija je trenutno marginizirana od strane FCI sve dok se ne razriješe međusobni odnosi saveza u BiH oko krovnog saveza u BiH. Generalni sekretar BKS-a je predočio učesnicima okruglog stola dokument u kojem je potvrđeno da je KINOLOŠKA ASOCIJACIJA-UNIJA U BOSNI I HERCEGOVINI uredno registrovana u Ministarstvu pravde BiH gdje je došao dopis od FCI-a da će se razmatrati u julu 2009 god. ponovno primanje u FCI.

Nakon uvoda o prijedlozima tema, započela je žučna, transparetna i konstruktivna rasprava po prijedlozima tema. Predloženo je da se Pravilnik o uzgoju striktno prilagodi Pravilniku FCI i da je došlo vrijeme da se pored evidentnog kvantiteta količine autohtonih pasa napokon rigorozno radi na kvalitetu po ugledu na sve priznate pasmine pasa u FCI-u. Zatim, od BKS-s traženo je da još više podrži rad odgajivača i klubova sa određenim ustupcima i smanjenjem cijena , radi omogučavanja ozbiljnog rada na pasminama, shodno recesiji koja pogađa i našu zemlju.

Predloženi su i povjerenici, način kako nagraditi najuspješnijeg izlaganog psa za tekuću godinu. Takođe je predloženo da svaki klub sve prijedloge obrazloži i kao svoj stav pošalje u pisanoj formi Upravnom odboru BKS-a. Upravni odbor bi dao konačne smjernice a potvrdila bi ih i skupština "BOSANSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA". Ovo je prvi put da su odgajivači, sudije i čelnici saveza zajedno sjeli za sto i odlučno raspravljali o sudbini naših autohtonih pasmina pasa BARAKA i TORNJAKA. Kinološki klub "TORNJAK" iz Travnika je opravdao ukazano povjerenje dobrog domaćina, a grad Travnik, pored postavljanja skulpture, stvaranja pjesme "TORNJAKU" i podrške 11. tradicionalnih specijalki za "TORNJAKE" na Vlašiću opravdao epitet jednog od rijetkih gradova u BiH, koji svesrdno podržava rad udruženja i klubova koji se brinu za opstanak naših autohtonih pasmina.

Moderator-voditelj okruglog stola

Almir Šabanović-Gemy